U Interpretacijskom centru maritimne baštine DUBoak otvorena je gostujuća izložba Prirodoslovnoga muzeja Rijeka koja će se moći pogledati sve do travnja 2023. godine.
Od 1. prosinca Malinska je postala bogatija za još jednu veliku edukativnu izložbu o krhkom podmorskom svijetu i mekušcima Kvarnera. Svečanost otvorenja uveličale su ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Rijeka dr. sc. Željka Modrić Surina i autorica izložbe viša kustosica Milvana Arko Pijevac.
Velika je čast prvu godinu postojanja, točnije prvih pola godine postojanja Interpretacijskoga centra maritimne baštine DUBoak zaključiti gostujućom izložbom Prirodoslovnoga muzeja Rijeka, jer maritimna baština Dubašnice je neraskidivo vezana upravo uz temu o kojoj ova putujuća izložba i govori. Iako ih vidimo uglavnom samo u tanjuru, ili tek kad pomnije zavirimo ispod površine mora, mekušci predstavljaju neizmjerno bogatstvo našega kvarnerskoga podmorja, bogatstvo s kojim smo se, po svemu sudeći, počeli vrlo neozbiljno ponašati.
Iako se moramo složiti da su katastrofične i bombastične izjave vezane uz vrijeme u kojem živimo ponekad možda čak i pretjerane, samo jedan pogled na morsko dno u valama moga djetinjstva pokazuje i dokazuje da su zvona koja zvone na uzbunu za spas mora i morskih bića možda čak i nedovoljno glasna. Ne tako davno dno naše vale bilo je prekriveno livadama morskih cvjetnica u kojima su se šepirili morski konjići, a periske rasle do epskih proporcija. Kao djeca uživali smo promatrati hobotnice kako ukrašavaju ulaz u svoju peć…
A danas…? Livade posidonije su sve rjeđe, periska je ugrožena i njen opstanak je neizvjestan, a peć od mrkača, postala je rijedak prizor…
Upravo zato su ovakve izložbe iznimno bitne, da se u svima, a naročito u mlađim generacijama probudi spoznaja o važnosti mekušaca, ne samo u morskom ekosustavu, već i kao temeljnoj sastavnici ljudske civilizacije, našeg kulturnog i civilizacijskog identiteta. Ali i ne samo mekušaca, već i cjelokupnoga morskoga ekosustava
Ova će izložba, u to ni najmanje ne treba sumnjati, pridonijeti razvoju ekološke svijesti kod svih posjetitelja i doprinijeti boljem razumijevanju načina na koji funkcionira jadranski ekosustav, da je svaka karika u tom lancu neizmjerno važna, i da gubitak bilo koje od vrsta predstavlja nenadoknadiv gubitak s posljedicama koje ne možemo ni naslutiti.