O interpretacijskom centru

DUBoak

Dobro došli! Ovo je mjesto koje će vam dočarati bogatu maritimnu baštinu, kulturu plovidbe i suživot otočana s morem i šumom.

U ovoj priči riva, brodovi, škver te vještina brodogradnje i plovidbe igraju glavnu ulogu.

Svaki grad, selo ili regija posjeduje važnu kulturnu baštinu. Sva ta mjesta raspolažu turističkim resursima koji obuhvaćaju prirodnu, kulturnu, ali i neopipljivu nematerijalnu baštinu koju posjetiteljima predstavljamo kroz interpretacijsku priču.

Uloga interpretacijskoga centra je rad na proučavanju, očuvanju i prenošenju kulturne baštine. O tome koliko poznajemo svoju baštinu ovisi i to koliko ćemo cijeniti sami sebe, koliko ćemo poštovati druge, ali i koliko će drugi cijeniti nas. Posjeti nas i postani dio priče o neraskidivoj vezi čovjeka, duba i broda!

„Svaki grad, selo ili regija posjeduje važnu kulturnu baštinu, bilo da je riječ o urbanističkoj, arhitektonskoj ili etnološkoj. Sva ta mjesta raspolažu određenim turističkim resursima koji obuhvaćaju svojstva prirodne baštine (pejzaž, avanturističke sportove, floru, faunu, planinarenje), kao i kulturne baštine od etnografske, povijesne kao umjetničke i spomeničke, do onih koje smatramo neopipljivima ili generičkima. 

Svi ti resursi, ako se tretiraju na odgovarajući način, mogu se pretvoriti u turističke proizvode iznimnog potencijala. Međutim, da bi se ti resursi mogli doživljavati kao proizvod, moraju se posjetiteljima predstaviti na prikladan način. To je jedna od zadaća interpretacijskog centra. Druga, možda i važnija uloga interpretacijskoga centra je rad na proučavanju, očuvanju i prenošenju kulturne baštine. 

Jer mi smo to što jesmo samo zahvaljujući jeziku kojim govorimo, kulturnom i povijesnom

nasljeđu koje baštinimo.  O tome koliko poznajemo svoju baštinu ovisi i to koliko ćemo cijeniti sami sebe, koliko ćemo poštovati druge, ali i koliko će drugi cijeniti nas.“

– Martin Piñol,C. 2011: Novi obrazac kulturnih ustanova: Primjer katalonskog centra za interpretaciju romanike. Informatica Museologica 42-96

Moderno opremljeni interaktivni prostor podijeljen je u dvije tematske cjeline. Prvu čine dubašljanski drmuni, a drugu maritimna baština. Nigdje ove dvije cjeline nisu jedna drugu definirale toliko kao što je to slučaj u Dubašnici.

Tu ćete upoznati povijest Dubašnice, naoko skromnu, ali iznimno utjecajnu. Tu su sitni događaji tijekom stoljeća ostavljali duboki trag, jednako kao što voda izdubi i najtvrđi kamen. Tako je vjekovno odgovorno ponašanje prema prirodi oblikovalo današnje dubašljanske drmune kao najslikovitiji primjer održivog gospodarenja šumom.

DUBoak je mjesto na kojem će vam Dubašnica otkriti stvari koje se inače ne vide. To nisu tajne, već skriveni dragulji koje mogu vidjeti samo oni koji žele čuti Dubašnicu kako priča priču. Pogledaj što te očekuje!

Postav

Želiš znati više?

Ulaskom u DUBoak ulazite u samu srž Dubašnice.

Tu ćete upoznati povijest, naoko skromnu, ali iznimno utjecajnu. Tu su sitni događaji tijekom stoljeća ostavljali duboki trag, jednako kao što voda izdubi i najtvrđi kamen.

Dubašnica

Dubašnica je danas povijesno-teritorijalni toponim kojim se imenuje sjeverozapadni dio otoka Krka, karakterističan po bogatim šumama hrasta. Osim Malinske, kao središta općine, Dubašnica obuhvaća još dvadesetak sela u tom području.

Bogata povijest Dubašnice seže još u doba Liburna koji su tu, od ovih istih hrastova gradili serilije svoje čuvene šivane brodove. I svi koji su došli poslije njih u Dubašnici i njenom dubu znali su prepoznati sva ova blaga koja danas nevještu oku mogu promaknuti nezapažena.

Iako se spominje još u 12. st. Dubašnica je ozbiljnije naseljena tek tijekom 14. i 15. stoljeća kad je zadnji krčki knez Ivan VII. Frankopan na ovo područje doveo stanovnike s kopna, i tu se već 1480. formira samostalni komun, a 1491. službeno je zabilježeno i postojanje župe Dubašnica, iako je ona vjerojatno postojala i znatno ranije. Komun je dobio ime po selu Dubašnica koje se nalazilo južno od današnje Malinske, malo iznad sela Porat, ondašnje glavne luke komuna Dubašnica. I selo i komun svoje ime duguju dubu – hrastu meduncu koji svojim velikim krošnjama i danas resi šume Dubašnice.

Krajem 18. stoljeća selo Dubašnica je napušteno zbog malarije i središte komuna tijekom 19. st. seli se u selo Bogović, a Malinska postaje njegova glavna luka. Iako je Dubašnica bila poznata po plodnoj zemlji, oduvijek odličnom maslinovom ulju i vrlo traženom crnom vinu, najvažniji izvozni proizvod bila su drva za ogrjev, i upravo su ona činila osnovu na kojoj počiva naša maritimna baština. Zbog izvoza drva gradili su se brodovi, zbog velikih bracera i logera zidali su se molovi na koje su mogli pristajati i parobrodi, a s prvim probrodima počeli su dolaziti i prvi gosti koji su dubašljanski drmuni prepoznali kao bogata lovišta za još bogatiju austrijsku gospodu. Zbog izdašnoga i dobroga duba tu su se gradile pasarice, guci… Tu su težaci ponekad ribarili, jednako kao što su i ribari često radili kao težaci.

I upravo u tome leži neraskidiva veza između obale i zaleđa Dubašnice, i to je odredilo prošlost, a možemo reći i sadašnjost Dubašnice. No to je već priča koju morate doći poslušati u DUBoak, jer čak ni jedna podeblja knjiga u nekoliko tomova ne bi imala dovoljno mjesta da se u nju poslože sve one priče koje vas tamo čekaju.