Važnost povratka našoj kulturno – povijesnoj, jezičnoj i gastronomskoj baštini, potvrdilo je treće izdanje manifestacije “Dubašljanska gaštronomija – grišnome fra Karlu u čast” u organizaciji ICMB DUBoak.
Već tradicionalno, druga subota u rujnu na Trgu Ivana Klobučarića bila je rezervirana za putovanje u prošlost inspirirano pseudotekstom Branka Fučića iz 1996. godine pod nazivom Gaštronomija grišnoga fra Karla z Dubašnice. Povjesničar umjetnosti i erudit Branko Fučić ostavio je neizbrisiv trag u proučavanju i očuvanju kulturne baštine Istre i Kvarnera, a ova knjižica svjedoči raznolikosti njegovog talenta u kojoj nas autor kroz 18 izmaštanih recepata vodi na prijelaz iz 17. na 18. stoljeće. Fučić pritom vješto povezuje humor, lokalnu svakodnevicu i dubinsko poznavanje povijesti Dubašnice, dočaravajući ne samo bogatstvo lokalnog jezika i književnog izraza, nego i duboku povezanost kulturne i gastronomske baštine našega kraja.
Fučićevim stopama
Putem skromnih samostanskih recepata osmišljenih na temelju dostupnih sezonalnih namirnica, Fučić nam dočarava simbolično mjesto hrane u svakodnevici naših predaka. Time on spaja prošlost i sadašnjost, a da bismo sva ta znanja sačuvali i za budućnost, naša je skromna ambicija nastaviti Fučićeve napore revitalizacije – ne samo čuvanjem pisanih tragova i sjećanja, nego i njihovim oživljavanjem u suvremenom kontekstu. Manifestacija „Dubašljanska gaštronomija“ okuplja zajednicu, zaljubljenike u jezik i gastronomiju, te ih povezuje s baštinom koja je jednako vrijedna danas kao i u stoljećima kada je nastajala.
Ovogodišnja tema bila je posvećena je plodovima drmuna, šumskim i poljoprivrednim resursima koji su stoljećima hranili lokalnu zajednicu. Zec, broskva, žir i gljive simboliziraju autentične okuse našeg kraja, koje danas reinterpretiramo kroz suvremena jela, poštujući sezonalnosti i načela održivosti. Konceptualni okvir manifestacije oslanja se na projekt SReST – Socially Responsible Slow Food Tourism in the Danube Region, koji povezuje poljoprivredu, lokalnu proizvodnju i turizam te potiče društvenu odgovornost, očuvanje krajolika i identiteta. Načela slow food pokreta – ukusna, čista i pravedna hrana – utkali smo u svaku fazu događanja.
Zajednički do velikog priznanja
Poseban doprinos manifestaciji ponovno je dao Marin Pleše, chef čije je kulinarsko umijeće, kao i restoran Vila Rova, prepoznato i uvršteno u Michelin vodič za Hrvatsku 2025. Njegova kreativna interpretacija plodova drmuna daje manifestaciji snažan gastronomski potpis koji povezuje lokalnu tradiciju s vrhunskom suvremenom kuhinjom. Marin je istinski zaljubljenik u prirodu i baštinu dubašljanskog kraja te je neizmjerna čast i zadovoljstvo surađivati već treću godinu u nizu s ne samo izvrsnim chefom, nego i osobom koja je spremna prihvatiti izazov, ponekad i riskirati, a uvijek razgovarati i razvijati koncept koji će u najvećoj mogućoj mjeri razveseliti naše mještane i posjetitelje. Večer je obogaćena zvučnom kulisom Fučićevog teksta u interpretaciji Iva Šabalje, kojemu se želimo posebno zahvaliti na doprinosu, kao i Petrici Mrakovčić koja je doprinijela razvoju rječnika lokalnih namirnica koji smo uvrstili u brošuru manifestacije.
Upravo zahvaljujući ovakvim suradnjama, u kojima se isprepliću istraživanja kulturnih djelatnika, umijeće vrhunskog chefa, rad lokalnih proizvođača i podrška Turističke zajednice Kvarnera i Turističke zajednice Malinske – Dubašnice, manifestacija je postala dio inicijative Kvarner – Europska regija gastronomije 2026., čime se dodatno potvrđuje njezin značaj u predstavljanju i razumijevanju Kvarnera kao regije bogatstva različitosti.
U sklopu manifestacije održali smo i nekolicinu popratnih aktivnosti. U četvrtak, 11. rujna u prostoru interpretacijskog centra maritimne baštine DUBoak u Malinskoj, mag. arheol. Mario Zaccaria, predsjednik udruge Brsečki česan, održao je predavanje o značaju i potencijalu autohtone kvarnerske vrste – brsečke broskve. Okupljeni su imali priliku čuti više o suradnji udruge i Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča, čiji je cilj valorizirati i zaštititi ovu povrtnicu, propisati smjernice za njezin uzgoj te potaknuti njezinu širu primjenu u prehrani i gastronomiji. Naglašeno je da broskva, iako skromna u vrtovima, ima ogroman potencijal za prehrambeni suverenitet i zdravlje lokalne zajednice. Istog dana u večernjim satima, u Kući dubašljanske baštine, otvorena je izložba fotografija posvećena bioraznolikosti i agrobioraznolikosti dubašljanskog drmuna. Predstavljeno je 24 fotografija, većinski nastalih kroz radionicu u travnju, kada su polaznici pod vodstvom fotografa Hrvoja Kosira kroz interpretacijsku šetnju istraživali krajolik i učili vizualno pripovijedati. Fotografije su prikazale bogatstvo lokalnih resursa. U petak, 12. rujna, u DUBoaku je održano predavanje prof. dr. sc. Jasmine Lukinac Čačić i prof. dr. sc. Marka Jukića s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku. Predavači su publici približili mogućnosti korištenja žira hrasta medunca u suvremenoj prehrani – od prerade u brašno do pripreme raznovrsnih proizvoda. Okupljeni su se mogli upoznati s nutritivnim vrijednostima žira, čuti iskustva proizvođača i kuhara te kušati zanimljive delicije od ove gotovo zaboravljene namirnice. Uoči središnjeg djela manifestacije, održana je panel rasprava „Od drmuna do pijata“. Na panelu o značaju drmuna za naš kraj sudjelovali su stručnjaci iz područja šumarstva, lovstva, veterine i gastronomije: mag. ing. silv. Toni Kraljić, Renato Vičević i chef Zdravko Tomšić, a raspravu je moderirala interpretatorica baštine i PR menadžerica Irina Ban. Govorilo se o bioraznolikosti drmuna, tradicijskom gospodarenju šumama, održivosti lovstva, kvaliteti divljači i šumskih plodova kao namirnica, ali i o izazovima i mogućnostima njihove valorizacije u budućnosti.
Naposljetku želimo zahvaliti Turističkoj zajednici Kvarnera, Turističkoj zajednici Općine Malinske – Dubašnice, Vili Rovi, Pier bakery i svim izlagačima na popratnom sajmu lokalnih proizvoda. Sigurni smo da ćemo ugodno iznenaditi konceptom i druge godine, a sve one koji nam se nisu pridružili ove godine, pozivamo da to svakako učine nagodinu.
Fotograf: Hrvoje KOSIR